Samosabotaža i kako je zaustaviti?
Koja je bila vaša novogodišnja odluka? Radite li još uvijek na tome ili ste tu istu odluku već prebacili na sljedeću godinu?
Još od babilonskih vremena ljudi su krenuli u novogodišnje odluke s nadom i odlučnošću da poboljšaju svoj život u nadolazećoj godini. Međutim, svake godine, početkom veljače, od približno 80% postavljenih ciljeva se odustane.
Novogodišnje odluke narušavaju se na bezbroj načina, a najviše samosabotažom. Samosabotiranje može se činiti benignim, međutim, ako se sve uzme u obzir, kronična samosabotaža može dovesti do destruktivnih ishoda u našem osobnom i poslovnom životu.
Što je samosabotaža i kako pomoći u zaustavljanju začaranog ciklusa
Samosabotaža je raširenija nego što mislimo. Abraham Lincoln, Fred Rogers, Michelangelo, John F. Kennedy i George Washington iskusili su neki aspekt samosabotaže prije nego što su stvorili povijest.
Psihološka definicija
Do samosabotaže dolazi kada se fizički, mentalno ili emocionalno uništavamo, namjerno ometajući vlastitu dobrobit i uspjeh potkopavanjem osobnih ciljeva i vrijednosti. To je „podmuklo, duboko i univerzalno“, a proizlazi iz negativnog razmišljanja.
Samosabotaža, poznata i kao poremećaj u ponašanju, može biti svjesna ili nesvjesna, ovisno o razini svjesnosti. Primjer svjesne samosabotaže je odluka da se jede kolač, unatoč cilju zdrave prehrane. Nesvjesna samosabotaža događa se kad je narušen osobni cilj ili osobna vrijednost koja u početku nije prepoznata.
Netko sa strahom od neuspjeha odugovlači do posljednjeg trenutka da radi na važnom projektu, nesvjesno izbjegavajući izglede za napredak.
Sljedeća dimenzija samosabotaže je kognitivna disonanca. Kognitivna disonanca je unutarnja neravnoteža ili nelagoda koja se osjeća kada se riječi ili postupci ne poklapaju s vlastitim vjerovanjima i vrijednostima. Kada do toga dođe, nastojimo ublažili nelagodu mijenjajući riječi i ponašanje, preoblikujući svoje ciljeve i vrijednosti.
Čini se malo vjerojatnim da bi se netko namjerno sabotirao, a ipak to čini, a posljedice mogu biti velike. Kronična samosabotaža iscrpljuje nagon i motivaciju te nas ostavlja tužnima, tjeskobnima i oštećenog samopoštovanja.
Zašto se sabotiramo?
Nitko se namjerno ne odlučuje na samosabotažu. Zašto onda ponekad kronično izvršavamo ta destruktivna ponašanja?
Istraživanje otkriva ove moguće razloge:
1. Sukob pristupa i izbjegavanja
Dr. Judy Ho, autorica knjige Stop samosabotaži, opisuje samosabotažu kao biološki odgovor, ponekad neophodan za preživljavanje. Ona koristi pristup izbjegavanja sukoba kako bi objasnila ciljeve koji sadrže i pozitivne i negativne aspekte, stvarajući konkurentske snage.
Dinamika pristupa pokreće se postavljanjem ciljeva, koji oslobađaju dopamin u tijelu. Dinamika izbjegavanja pokreće se izbjegavanjem prijetnje, uključujući fizičke i psihološke prijetnje ili percipirane prijetnje poput neke promjene. Samosabotaža se događa kada želja za smanjenjem prijetnji postaje veća od želje za postizanjem ciljeva.
2. Oblikovanje
Samosabotirajuća ponašanja mogu proizlaziti iz oblika i obrazaca iz djetinjstva, uključujući roditelja koji nije imao samopouzdanja za uspjeh. Naprimjer, roditelj koji stalno upozorava dijete da bude oprezno na igralištu može uzrokovati da dijete prihvati svijet kao nesigurno mjesto te da izbjegava daljnje istraživanje i znatiželju.
3. Odbacivanje ili zanemarivanje
Odbacivanje ili zanemarivanje od strane roditelja može uzrokovati nisko samopouzdanje i druge negativne probleme sa slikom o sebi. To nas može natjerati na sabotiranje osobnih odnosa u nastojanju da izbjegnemo daljnju ranjivost i odbačenost.
4. Prilagodba na neprihvatljiva ponašanja
Usvajamo ponašanja koja se u početku smatraju prilagodljivima za preživljavanje određenih životnih izazova. Međutim, ako se takvo ponašanje nastavi dugo nakon što izazov prođe, to može postati neprihvatljivo u društvu i osoba može biti odbačena.
5. Trauma
Dijete koje bilo koja osoba povrijeđuje, posebno osoba od povjerenja, može na svijet gledati kao na nesigurno mjesto i na sebe kao na osobu koja ne zaslužuje dobre stvari u životu, što dovodi do samosabotaže.
Kako zaustaviti samosabotiranje: 8 praktičnih savjeta
Podrijetlo samosabotaže ukorijenjeno je u emocionalnim iskustvima, često iz djetinjstva, koja utječu na naše samo poimanje. Autorica i trenerica Maria Rippo vjeruje da nas iscjeljivanje psihodinamike srama iz djetinjstva može osloboditi ovog ciklusa. Putovanjem unutar sebe, otkriva se podrijetlo nemoći koje diktira naše otrovne misli.
Prepoznavanje pokretačkih misli važan je prvi korak za transformiranje obrazaca samosabotaže.
Kako prestati sebe sabotirati :
Sposobnost prepoznavanja pokretačkih misli važan je prvi korak za transformiranje obrazaca samosabotaže. Samosvijest pokreće postupak introspekcije i pomoći će identificirati toksične misli i njihovo podrijetlo.
Kotač osjećaja vrlo je popularan i koristan resurs, koji može pomoći u prepoznavanju određenih emocija. Jednom kad ste svjesni svojih otrovnih misli, postoji nekoliko načina da ih transformirate ili deaktivirate. Pozitivno samopričanje, analiziranje i testiranje misli radi prepoznavanja legitimiteta i njihovo modificiranje samo su nekoliko ideja.
Kognitivna defuzija pomaže u stvaranju distance između osobe i problema, a može se postići razgovorom sa sobom u trećem licu i vođenjem dnevnika.
Magično pitanje suosjećanja pomaže osobi da nauči suosjećajni samogovor i prevlada stroge obrasce razmišljanja.
Prepričavanje teških događaja s dozom humora još je jedan sjajan resurs koji pomaže da se ponovno suočite sa vama teškim događajima i prihvatiti ih u potpunosti.
Jednom kada se riješe okidači, cilj je ugasiti negativna ponašanja. Samoregulacija pomaže umirivanju intenzivnih osjećaja i povratku kontroli ponašanja. Predlaže se da se ponašamo suprotno našim osjećajima.
Manje popularna ideja je upoznavanje neugodnih osjećaja poput neuspjeha, odbijanja i razočaranja.
Vježbanje prihvaćanja s kockicama leda, pomaže u vježbanju prihvaćanja bolnih fizičkih ili emocionalnih iskustava (držanje leda u ruci i govorenje o iskustvima te prihvaćanje boli kroz hladnoću).
Kretanje na putovanje sa samilošću prema sebi može pružiti daljnji uvid u povijesne obrasce i osobne potrebe.
Konačno, postoji nekoliko učinkovitih terapijskih intervencija za rješavanje unutarnjih sukoba i štetnog razmišljanja. Ako samosabotaža negativno utječe na svakodnevni život, razmislite o posjeti profesionalcu.
Izvor: https://positivepsychology.com/self-sabotage/
Slobodni ste komentirati bilo koji dio članka i slobodno nam se obratite ako imate nekih pitanja. Pratite nas na Instagramu i tagirajte @Soulfood_CRO te na Facebook-u Soulfood.
Pogledajte i naše druge savjete i članke → SAVJETI I ČLANCI