Nutrijenti su esencijalni za organe
Nutrijenti esencijalni za organe! Kako nutrijenti djeluju na naš organizam? Koji sve sustavi ne mogu opstati bez nutrijenata? Sve to i više pročitajte u članku.
Apsorpcija nutrijenata
Kad probavni sustav razgradi hranu na hranjive sastojke, spreman je za apsorpciju.
Apsorpcija je kretanje molekula hranjivih sastojaka iz probavnog trakta u krv ili limfu.
Ako je apsorbirana hranjiva tvar topiva u vodi, apsorbirat će se u krv, a ako je hranjiva tvar topiva u mastima, upakirat će se u poseban transportni paket, nazvan hilomikron, i apsorbirati u limfu.
Za vodotopive hranjive sastojke prva je stanica jetra.
Jetra ima sposobnost pohranjivanja hranjivih sastojaka, slanja hranjivih tvari u druge dijelove tijela i / ili neke hranjive tvari mijenja u druge molekule koje su tijelu potrebne!
Hranjive tvari topive u mastima prvo se apsorbiraju u limfu, a tek kasnije odlaze u krv. Njihova putanja je da putuju prvo do srca, ali na kraju će i one završiti u jetri.
Važnost jetre za nutrijente
Jetra je jedini organ u ljudskom tijelu koji je sposoban izvesti hranjive sastojke za proizvodnju energije u druga tkiva.
Stoga, kada je osoba između obroka (natašte), jetra izvozi hranjive sastojke, a kada je osoba upravo pojela (nahranjena), jetra pohranjuje hranjive sastojke u sebi.
Razina hranjivih sastojaka i hormoni koji reagiraju na njihovu razinu u krvi pružaju ulazne podatke tako da jetra može razlikovati stanje natašte i nahranjenosti te pravilno rasporediti hranjive sastojke.
Svih jedanaest organskih sustava u ljudskom tijelu zahtijevaju unos hranjivih sastojaka kako bi izvršili svoje specifične biološke funkcije. Ako ne dajemo energiju (kroz hranu) jetri, znači da nema produkcije hranjivih sastojaka.
Cjelokupno zdravlje i sposobnost provođenja svih osnovnih životnih procesa ovisi o hranjivim tvarima. Bez njih sustavi organa bi zatajili, ljudi se ne bi razmnožavali i rasa bi nestala.
U ovom ćemo odjeljku razgovarati o nekim kritičnim hranjivim tvarima koje podržavaju određene funkcije organskog sustava.
Krvožilni sustav (kardiovaskularni sustav)
Krvožilni sustav, koji je dio “kardiovaskularnog” sustava, jedan je od jedanaest organskih sustava ljudskog tijela.
Njegova je glavna funkcija transport hranjivih sastojaka do stanica i odvoz otpada iz stanica.
Ovaj se sustav sastoji od srca, krvi i krvnih žila. Srce pumpa krv, a krv je transportna tekućina. Put transporta do svih tkiva vrlo je zamršena mreža krvnih žila koja se sastoji od arterija, vena i kapilara.
Hranjive tvari apsorbirane u tankom crijevu uglavnom putuju do jetre kroz jetrenu portalnu venu. Iz jetre hranjive tvari putuju prema gore kroz donju šuplju venu do srca. Srce snažno pumpa krv bogatom hranjivim tvarima prvo u pluća kako bi pokupila malo kisika, a zatim u sve ostale stanice u tijelu.
Arterije postaju sve manje i manje na putu do stanica, tako da dok krv stigne do stanice promjer arterije je izuzetno mali i žila se sada naziva kapilara. Smanjeni promjer krvne žile bitno usporava brzinu protoka krvi. Ovo dramatično smanjenje protoka krvi daje stanicama vremena za prikupljanje hranjivih sastojaka u krvi i razmjenu metaboličkog otpada.
Središnji živčani sustav
Procjenjuje se da ljudski mozak (koji teži samo oko 1,3 kilograma) sadrži preko sto milijardi neurona. Neuroni čine jezgru središnjeg živčanog sustava, koja se sastoji od mozga, leđne moždine i drugih živčanih snopova u tijelu.
Glavna je funkcija središnjeg živčanog sustava osjetiti promjene u vanjskom okruženju i stvoriti reakciju na njih.
Na primjer, ako vaš prst dođe u kontakt s trnom na ružinom grmu, osjetni neuron odašilje signal od vašeg prsta prema gore kroz leđnu moždinu i u mozak. Još jedan neuron u mozgu šalje signal koji putuje natrag do mišića u vašoj ruci i potiče mišiće da se skupljaju, a vi trznete prstom. Sve se to događa u roku od desetinke sekunde.
Svi živčani impulsi putuju kretanjem nabijenih atoma natrija, kalija, kalcija i klorida. Ovo su neki od bitnih minerala u našoj prehrani – neophodni su i nužno potrebni za rad središnjeg živčanog sustava.
Živci međusobno komuniciraju putem kemikalija izgrađenih od aminokiselina nazvanih neurotransmiteri.
Jedući odgovarajuće bjelančevine iz različitih izvora osigurat će tijelu da dobije sve različite aminokiseline koje su toliko važne za rad središnjeg živčanog sustava.
Mozak svakodnevno koristi preko 20 posto energije dobivene hranjivim tvarima. Glavno gorivo mu je glukoza i samo će u iznimnom gladovanju koristiti nešto drugo.
Za konstantnu mentalnu budnost i bistro razmišljanje, glukoza se mora sistematski dostavljati u vaš mozak.
To ne znači da je sisanje limenke ušećerenog soka prije sljedećeg ispita dobra stvar. Kao što je previše glukoze loše za druge organe, poput bubrega i gušterače, to također proizvodi negativne učinke na mozak. Prekomjerna razina glukoze u krvi može uzrokovati gubitak kognitivne funkcije, a kronično visoka razina glukoze u krvi može oštetiti moždane stanice.
Kognitivne funkcije mozga uključuju:
- obradu jezika,
- učenje,
- opažanje i
- razmišljanje.
Nedavna znanstvena ispitivanja pokazuju da kontinuirano visoke razine glukoze u krvi značajno povećavaju rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, koja je najveći uzrok kognitivnog opadanja.
Dobra vijest je da je puno istraživanja usmjereno na određivanje najbolje prehrane i hrane koja usporava pad kognitivnih sposobnosti i povećavaju zdravlje mozga.
Studija u izdanju Arhiva za neurologiju iz lipnja 2010. izvještava da su ljudi stariji od šezdeset i pet godina koji su se pridržavali određene reducirane i obogaćene prehrane imali znatno smanjen rizik od Alzheimerove bolesti.
Prehrana koja čuva kognitivne sposobnosti mozga sastoji se od većeg unosa:
- orašastih plodova,
- ribe,
- peradi,
- rajčice,
- povrća,
- voća,
- preljeva za salatu,
- tamnozelenog i lisnatog povrća,
Za očuvanje zdravlja mozga, kognitivnih sposobnosti i smanjenja rizika od Alzheimerove bolesti iz prehrane se treba smanjiti i/ili maknuti:
- mliječne proizvode s visokim udjelom masti,
- crveno meso,
- svo ostalo meso i
- maslac.
Druga znanstvena istraživanja pružaju potkrepljujuće dokaze da hrana bogata omega-3 masnim kiselinama i / ili antioksidantima pruža mozak zaštitu od Alzheimerove bolesti.
Jedna potencijalna “hrana za mozak” je borovnica. Zaštitni učinci borovnica na mozak povezani su s visokim udjelom antocijanina koji su snažni antioksidanti i smanjuju upalu.
Mala studija objavljena u izdanju časopisa Journal of Agricultural and Food Chemistry u travnju 2010. otkrila je da su starije osobe koje su svakodnevno konzumirale sok od borovnice dvanaest tjedana poboljšale vještine učenja i pamćenja u usporedbi s drugim ispitanicima koji su dobivali placebo piće.
Mišićni sustav
Mišićni sustav omogućuje tijelu da se dobrovoljno kreće, ali kontrolira i nehotična kretanja drugih organskih sustava poput otkucaja srca u krvožilnom sustavu i peristaltičkih valova u probavnom sustavu.
Sastoji se od preko šest stotina koštanih mišića, kao i srčanog mišića, glatkih mišića koji okružuju čitav probavni kanal i sve arterijske krvne žile.
Mišićna kontrakcija oslanja se na isporuku energije mišiću. Svaki pokret troši staničnu energiju i bez odgovarajuće opskrbe energijom mišićna funkcija pati. Mišići, poput jetre, mogu pohraniti energiju iz glukoze u velikoj polimernoj molekuli glikogenu.
Ali za razliku od jetre, mišići troše svu vlastitu pohranjenu energiju i ne izvoze je u druge organe u tijelu. Kada se smanje zalihe mišićne energije, kontrakcija mišića slabi.
Međutim, mišići nisu podložni niskim razinama glukoze u krvi kao mozak jer će lako koristiti alternativna goriva, poput masnih kiselina i proteina, za proizvodnju stanične energije.
“Udar u zid” ili “popuštanje”
Ako ste upoznati sa sportovima izdržljivosti, možda ste čuli za “udaranje u zid” ili “popuštanje”. Ovi se kolokvijalni izrazi odnose na ekstremni umor koji nastupa nakon otprilike 120 minuta bavljenja sportom izdržljivosti, poput maratonskog trčanja ili maratonske vožnje.
Fiziologija koja stoji iza “udaranja u zid” znači da su mišići potrošili sav svoj glikogen koji je uskladišten i stoga ovise o ostalim hranjivim tvarima kako bi podržali svoje energetske potrebe.
Masne kiseline prevoze se iz stanica za pohranu masti u mišić kako bi popravile deficit hranjivih sastojaka. Međutim, masnim kiselinama treba više vremena da se pretvore u energiju nego u glukozu, što smanjuje razinu performansi.
Da bi izbjegli “udaranje u zid” ili “pucanje”, sportaši kojima je bitna izdržljivosti opterećuju se ugljikohidratima nekoliko dana prije događaja. To će maksimizirati sportaševu količinu glikogena pohranjenog u tkivima jetre i mišića.
Važno je ne pretpostaviti da opterećenje ugljikohidratima djeluje svima. Bez popraćenog treninga izdržljivosti nećete povećati količinu pohranjene glukoze. Ako planirate trčati utrku od pet kilometara iz zabave s prijateljem i odlučite večer prije pojesti veliku količinu ugljikohidrata u obliku velike večere sa špagetima, višak ugljikohidrata pohranit će se u masti.
Sljedeći način na koji sportaši mogu izbjeći “udaranje u zid” jest konzumacija pića i hrane koja sadrži ugljikohidrate tijekom događaja izdržljivosti.
Tijekom Tour de Francea – utrke od dvadeset i dva dana i dvadeset i četiri stotine kilometara – prosječni biciklista troši više od 60 grama ugljikohidrata na sat.
Endokrini sustav
Funkcije endokrinog sustava zamršeno su povezane s tjelesnom prehranom. Ovaj sustav organa odgovoran je za regulaciju apetita, apsorpciju hranjivih sastojaka, skladištenje hranjivih sastojaka i upotrebu hranjivih sastojaka, uz ostale funkcije, poput reprodukcije.
Žlijezde u endokrinom sustavu su:
- hipofiza,
- štitnjača,
- paratiroidna žlijezda,
- nadbubrežne žlijezde,
- timus,
- epifiza,
- gušterača,
- jajnici i
- testisi.
Žlijezde luče hormone, koji su biološke molekule koje reguliraju stanične procese u drugim ciljanim tkivima, pa im je potreban transport kroz krvožilni sustav.
Adekvatna prehrana presudna je za rad svih žlijezda u endokrinom sustavu.
Nutrijenti esencijalni za organe su između ostalih i proteini. Nedostatak proteina otežava oslobađanje gonadalnog hormona, sprječavajući reprodukciju. Atletske tinejdžerke s vrlo malo tjelesne masnoće često nemaju menstruaciju. Djeca koja su pothranjena obično ne proizvode dovoljno hormona rasta i ne postižu normalnu visinu za svoju dobnu skupinu.
Vjerojatno je najpopularnija veza između prehrane i funkcija endokrinog sustava ta što su nezdravi prehrambeni obrasci povezani s pretilošću i razvojem dijabetesa tipa 2.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuju da dvadeset i šest milijuna Amerikanaca ima dijabetes tipa 2 od 2011. To je 8,3 posto američke populacije. S rastom pretilosti, povezan je i rast dijabetesa tipa 2.
Kakva je uzročno-posljedična veza između prekomjerne prehrane i dijabetesa tipa 2?
Prevladavajuća teorija je da prekomjerna konzumacija hrane s visokim udjelom masti i šećera uzrokuje promjene u mišićnim, masnim i jetrenim stanicama što dovodi do smanjenog odgovora hormona gušterače inzulina. Te se stanice nazivaju “rezistentne na inzulin”.
Inzulin se oslobađa nakon obroka i upućuju jetri i drugim tkivima da uzimaju glukozu i masne kiseline koje cirkuliraju u krvi. Kad su stanice otporne na inzulin one ne uzimaju dovoljno glukoze i masnih kiselina pa glukoza i masne kiseline ostaju u visokoj koncentraciji u krvi.
Kontinuirano visoke količine glukoze i masnih kiselina u krvi otežavaju oslobađanje inzulina iz gušterače, što dodatno pogoršava situaciju. Kronično povišenje glukoze i masnih kiselina u krvi vremenom uzrokuje i oštećenje drugih tkiva.
Ljudi koji imaju kronično povišenje glukoze, masnih kiselina u krvi i dijabetes tipa 2 imaju povećan rizik od:
- kardiovaskularnih bolesti,
- bolesti bubrega,
- oštećenja živaca i
- bolesti oka.
Alati za promjene
Učinite svoj dio da usporite porast pretilosti i dijabetesa tipa 2 u svojoj zemlji.
Na individualnoj razini poboljšajte prehranu vlastite obitelji;
- na razini lokalne zajednice podržati razvoj hranjivijih programa školskog ručka;
- i na nacionalnoj razini podržati prehrambene ciljeve vaše države.
Posjetite web stranicu CDC Diabetes Public Health Resource na adresi http://www.cdc.gov/diabetes/. Pruža informacije o obrazovnim resursima, projektima i programima te naglašava vijesti o dijabetesu i pretilosti. CDC također ima novi program na radnom mjestu pod nazivom CDC-ov LEAN Works! (LEAN: Vodi zaposlenike do aktivnosti i prehrane). Program nudi besplatne mrežne izvore s misijom dizajniranja radnih mjesta koja sprečavaju pretilost. Za više pojedinosti pogledajte http://www.cdc.gov/leanworks/.
Imunološki sustav
Nutrijenti esencijalni za organe odnose se i na imunološki sustav koji se sastoji od nekoliko vrsta bijelih krvnih stanica koje cirkuliraju u krvi i limfi.
Zadaća bijelih krvnih stanica je:
- traženje,
- regrutiranje,
- napad i uništavanje stranih osvajača, poput bakterija i virusa.
Ostale manje realizirane komponente imunološkog sustava su koža (koja djeluje kao barikada), sluz (koja zarobljava i zapliće mikroorganizme), pa čak i bakterije u debelom crijevu (koje sprečavaju kolonizaciju loših bakterija u crijevima).
Funkcije imunološkog sustava u potpunosti ovise o hranjivim tvarima u prehrani. Zapravo je pothranjenost vodeći uzrok nedostatka imunološkog sustava u svijetu.
Kada su funkcije imunološkog sustava neadekvatne, značajno se povećava šansa za zarazu. Djeca u mnogim siromašnim zemljama u razvoju imaju dijetu s nedostatkom proteina i / ili energije koja uzrokuje dva različita sindroma, Kvašiorkor i Marasmus. Ta djeca često umiru od infekcija protiv kojih bi se njihova tijela inače mogla boriti, ali budući da je unos proteina i / ili energije tako nizak, imunološki sustav ne može izvršavati svoje funkcije.
Hranjive tvari koje pružaju blagodati za imunološki sustav su:
- proteini,
- cink,
- selen,
- bakar,
- folat i
- vitamini A, B6, C, D i E.
Nedostatak ovih hranjivih tvari i nutrijenti esencijalni za organe mogu biti u manju u organizmu, a to je opasno jer može uzrokovati povećani rizik od infekcije i smrti. Nedostatak cinka rezultira potiskivanjem zaštitnih funkcija imunološkog sustava oštećujući stanice kože; također je povezano sa smanjenjem broja bijelih krvnih stanica u cirkulaciji. Pregled nekoliko studija u časopisu Pediatrics zaključio je da dodaci cinka koji se daju djeci mlađoj od pet godina dulje od tri mjeseca značajno mogu utjecati na proljev i respiratorne bolesti.
Također je utvrđeno da je dodatak cinka terapeutski koristan za liječenje gube, tuberkuloze, upale pluća i prehlade.
Jednako je važno upamtiti da višestruka ispitivanja pokazuju da je najbolje svoje minerale i vitamine dobivati jedući raznovrsnu zdravu hranu.
Alati za promjene
Da biste osigurali da vaša prehrana uključuje hranu bogatu cinkom, isprobajte ove namirnice bogate cinkom i drugim hranjivim tvarima prihvatljivim za imunološki sustav:
- pečeni grah,
- grašak,
- indijski orah,
- sjemenke sezama,
- kikiriki,
- cjelovite žitarice i
- žitarice obogaćene cinkom.
Ovo su samo neke od namirnica koje sadrže puno cinka.
Baš kao što neuravnotežena prehrana ugrožava zdravlje imunološkog sustava, tako ugrožava i prekomjerna prehrana.
Pretili ljudi su ljudi s povećanim rizikom za razvoj poremećaja imunološkog sustava kao što su astma, reumatoidni artritis i neki karcinomi. Kvaliteta i količina masti utječu na rad imunološkog sustava. Veliki unos zasićenih i trans masti negativno utječe na imunološki sustav.
Povećanje unosa omega-3 masnih kiselina, povećavaju brzinu odgovora na upalne procese u organizmu.
Veliki unos omega-3 masnih kiselina povezan je sa smanjenjem rizika od razvoja određenih autoimunih poremećaja, poput reumatoidnog artritisa, i koriste se kao dio sveobuhvatnog liječenja reumatoidnog artritisa.
Zaključak
Obzirom da su nutrijenti esencijalni za organe i sustave, kroz hranu dobivamo upravo te hranjive tvari.
Krvožilni sustav transportira hranjive tvari u stanice i od njih prevozi otpad.
Neophodni minerali:
- natrij,
- kalij,
- kalcij i
- klorid.
Neophodni makronutrijenti potrebni za rad središnjeg živčanog sustava:
- proteini,
- ugljikohidrati i
- masnoća.
Bez energije, mišići se ne mogu kontrahirati.
Pothranjenost i prekomjerna prehrana ugrožavaju:
- funkcije endokrinog i
- imunološkog sustava.
Neuravnotežena prehrana uzrokuje:
- dijabetes tipa 2,
- povećane stope infekcije i
- upalne poremećaje.
Izvor: https://med.libretexts.org/Bookshelves/Nutrition/Book%3A_An_Introduction_to_Nutrition_(Zimmerman)/03%3A_Nutrition_and_the_Human_Body/3.04%3A_Nutrients_Are_Essential_for_Organ_Function
Slobodni ste komentirati bilo koji dio članka i slobodno nam se obratite ako imate nekih pitanja. Pratite nas na Instagramu i tagirajte @Soulfood_CRO te na Facebook-u Soulfood.
Pogledajte i naše druge savjete i članke → SAVJETI I ČLANCI
