Pozitivna psihologija
Postoje neke uobičajene zablude o tome što je, a što nije pozitivna psihologija.
Da bismo raščistili neke od ovih nesporazuma i pružili kratak, ali sveobuhvatan pregled ovog područja, sastavili smo ovaj članak usredotočen na definiranje i opisivanje pozitivnog psihološkog pokreta.
Što je pozitivna psihologija?
Pozitivna psihologija opisana je na mnogo načina i s mnogo riječi, ali općeprihvaćena definicija područja je sljedeća:
„Pozitivna psihologija je znanstveno istraživanje onoga zbog čega život najviše vrijedi živjeti“.
Da bismo ovaj kratki opis pomaknuli na višu razinu, pozitivna psihologija je znanstveni pristup proučavanju ljudskih misli, osjećaja i ponašanja, s fokusom na snage, umjesto na slabosti i izgradnju onoga što je dobro u životu, umjesto popravljanja lošeg.
Primjeri pozitivne psihologije u praksi
Pozitivna psihologija u praksi.
Pozitivna psihološka načela i vježbe mogu se primijeniti u nekoliko različitih okruženja, uključujući terapiju, učionicu, radno mjesto ili u vlastitom domu.
Neke od tehnika koje su se pokazale najkorisnijima uključuju:
Metoda dnevnika
Korištenje metode ”testiranja iskustva”, također se naziva metodom vođenja dnevnika.
Prije pametnih telefona, dobili biste biper ili uređaj koji tijekom dana u određenim trenucima zvoni ili vibrira poput podsjetnika. Na taj način je upozoravao osobu da malo zastane i primijeti što mislili, osjeća i radi u tom trenutku, zapisujući sve u dnevnik. To se često koristi u pozitivnim intervencijama kako bi pomoglo ljudima da shvate koliko je njihov dan zapravo prilično pozitivan.
Praksa vođenja dnevnika zahvalnosti
Dnevnik zahvalnosti nudi pojedincima metodu prepoznavanja i promišljanja svih dobrih stvari u njihovom životu – svih stvari na kojima moraju biti zahvalni. Ovakve akcije često uključuju navođenje ljudi da zapišu tri stvari na kojima su zahvalni svakog dana, s tim da jedina odredba treba biti da budu različiti svaki dan. U roku od tjedan dana, mnogi ljudi imaju porast blagostanja zajedno s porastom zahvalnosti.
U posjet zahvalnosti
Posjet zahvalnosti (ili pismo) vježba je u kojoj pojedinac identificira osobu kojoj je zahvalna i zašto; nakon što to imaju na umu, mogu toj osobi napisati pismo izražavajući i objašnjavajući svoju zahvalnost. Ako osoba živi dovoljno blizu da je može posjetiti, potiče se da osobno ostavi pismo i posjeti ih; ako ne, mogu funkcionirati i telefonski poziv, video chat ili jednostavno ispuštanje pisma u poštu. Ova vježba pruža značajan poticaj i zahvalnosti i dobrobiti.
Fokusiranje na izgradnju osobnih snaga umjesto na slabosti
Jedna od najznačajnijih razlika između mnogih drugih oblika podučavanja i savjetovanja i onog koji se temelji na pozitivnoj psihologiji jest usredotočenost na snage umjesto na slabosti. Pozitivna psihologija temelji se na ideji da je izgrađivanje naših snaga često učinkovitiji put do uspjeha od pokušaja forsiranja izvrsnosti u područjima za koja jednostavno nismo pogodni. U praksi ova tehnika uključuje prepoznavanje nečijih snaga i rad na pružanju više mogućnosti da ih iskoristite.
Terapija blagostanja
Ovaj holistički pristup terapiji sličan je kognitivnoj bihevioralnoj terapiji, ali usredotočen je na promicanje pozitivnog i ublažavanje negativnog u životu klijenta. Temelji se na modelu dobrobiti Carol Ryff, koji prepoznaje šest aspekata ili čimbenika blagostanja: ovladavanje okolišem, osobni rast, svrha u životu, autonomija, samoprihvaćanje i pozitivni odnosi.
Pozitivna psihoterapija
Pozitivna psihoterapija slična je dobrobitnoj terapiji, ali obično spaja nekoliko tehnika i vježbi u jedan tretman. Njezin je fokus na izgradnji pozitivnih emocija, karakternih snaga i osjećaja smisla u životu. Dvanaest vježbi obično se vježba u ovom obliku terapije, uključujući vježbe korištenja vaših jakih strana, vođenje dnevnika zahvalnosti i posjet zahvalnosti.
Knjiga Pozitivna psihologija u praksi, provest će vas kroz glavne aspekte primjene relevantnih nalaza iz pozitivne psihološke literature, uključujući:
- Primijenjena pozitivna perspektiva psihologije;
- Povijesni i filozofski temelji;
- Vrijednosti i izbori u potrazi za dobrim životom;
- Životne prakse za zdravlje i dobrobit;
- Metode i procesi poučavanja i učenja;
- I pozitivna psihologija na poslu.
Uvod u PERMA model
PERMA model široko je priznat i utjecajan model u pozitivnoj psihologiji. Seligman je predložio ovaj model kako bi pomogao u dubljem objašnjavanju i definiranju dobrobiti.
“PERMA” je kratica za pet aspekata dobrobiti prema Seligmanu:
P – Pozitivne emocije (eng. Positive emotions): Iako traženje pozitivnih emocija samo po sebi nije vrlo učinkovit način za poboljšanje vašeg blagostanja, doživljavanje pozitivnih emocija i dalje je važan čimbenik. Dio blagostanja je uživanje u trenutku, tj. Proživljavanje pozitivnih emocija;
E – angažman (eng. Engagement): Imati osjećaj angažmana, u kojem možemo izgubiti pojam o vremenu i postati potpuno zaokupljeni nečim u čemu uživamo i u čemu briljiramo, važan je dio dobrobiti. Teško je imati razvijen osjećaj blagostanja ako niste istinski angažirani ni u čemu što radite;
R – (Pozitivni) odnosi (eng.positive Relationships): Ljudi su društvena bića i oslanjamo se na veze s drugima da bi istinski procvjetali. Imati duboke, sadržajne odnose s drugima od vitalne je važnosti za našu dobrobit;
M – Značenje (eng. Meaning): Čak i netko tko je delirično sretan većinu vremena možda neće imati razvijen osjećaj blagostanja ako ne pronađe smisao u svom životu. Kad se posvetimo nečemu ili prepoznamo nešto veće od sebe, imamo osjećaj smisla za koji jednostavno nema zamjene;
A – Postignuća (eng. Accomplishment/ Achivement): Svi napredujemo kad uspijevamo, postižemo svoje ciljeve i poboljšavamo se. Bez napora za postizanjem i postignućem, nedostaje nam jedan od dijelova slagalice autentičnog blagostanja.
Ovaj model daje nam sveobuhvatan okvir za razumijevanje dobrobiti, kao i temelj za poboljšanje dobrobiti. Ako želite poboljšati vlastiti osjećaj autentične sreće i blagostanja, sve što trebate, jest usredotočiti se na:
- Doživljavanje više pozitivnih emocija; radite više stvari koje vas čine sretnima i unesite užitak u svoju svakodnevnicu;
- Radite na povećanju svog angažmana; bavite se hobijima koji vas zanimaju, razvijajte svoje vještine i potražite posao koji više odgovara vašim strastima, ako je potrebno;
- Poboljšati kvalitetu (i / ili količinu) vaših odnosa s drugima; raditi na izgradnji pozitivnijih i podržavajućih odnosa s prijateljima, obitelji i značajnim drugima;
- Tražiti značenje; ako ga ne pronađete kroz svoj posao, potražite ga u mogućnostima volontiranja, osobnim hobijima ili slobodnim aktivnostima ili djelujući kao mentor drugima;
- Usredotočite se na postizanje svojih ciljeva, ali nemojte se previše usredotočiti; pokušajte održati ambiciju u ravnoteži sa svim ostalim važnim stvarima u životu.
Ovih pet aspekata PERMA modela mjerljivo je, a također je vitalno za cjelokupni osjećaj dobrobiti. Ovaj model gura prošlost od starijeg modela autentične sreće u razmatranju više od puke sreće ili pozitivnih emocija. Naravno, pozitivne emocije su važne – one su uostalom i dio samog PERMA modela – ali fokusiranje samo na pozitivne emocije neće vam pomoći da razvijete sveobuhvatan osjećaj blagostanja, uključujući angažman, značenje, uspjeh i pozitivne odnose s drugi.
Sama sreća vjerojatno vas neće potaknuti na procvat, ali dobrobit hoće.
Izvor: https://positivepsychology.com/what-is-positive-psychology-definition/
Slobodni ste komentirati bilo koji dio članka i slobodno nam se obratite ako imate nekih pitanja. Pratite nas na Instagramu i tagirajte @Soulfood_CRO te na Facebook-u Soulfood.
Pogledajte i naše druge savjete i članke → SAVJETI I ČLANCI